Fatai (ʻakau)eG
| Fatai | ||||||||||||||
| | ||||||||||||||
| Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||
| ||||||||||||||
| Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||
| Cassytha filiformis L. Hingoa lea fakapilitānia: Devil's twine |
Ko e fatai ko e fuʻu ʻakau siʻi ia, ko e ʻakau totolo mei he matāfonua. Ko e kakala vale ia. He onoʻaho naʻe kau ʻa e ʻakaú ni ki he kāinga ʻo e Cassythaceae, kae ʻoku tatau he taimí ni mo e Lauraceae.
Kakano
- 1 Ngaahi faʻahinga kehekehe
- 2 Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe
- 3 Toe meʻa kehe
- 4 Tataku
Ngaahi faʻahinga kehekehe[fatuʻi vahe | edit source]
- fatai kena
- fatai ʻōmoko
Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe[fatuʻi vahe | edit source]
- feteinoa (lea fakaniuē)
- tainoʻa (lea fakatahisi)
- kaunaʻoa pehu (lea fakahauaiʻi)
- fetai, vao manoa (lea fakahaʻamoa)
- tainoka, tainoko (lea fakakuki)
- tītītai (ʻi Mangaia, kā vakai ki he ate)
- pala, para, kave, kave wetai (ʻotu motu Kuki tokelau)
- wa vere lagi? (lea fakafisi)
Toe meʻa kehe[fatuʻi vahe | edit source]
Kapau te ke haki, te ke kumi fatai pē.
Tataku[fatuʻi vahe | edit source]
- http://cookislands.bishopmuseum.org/species.asp?id=5888
- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
- Tongan dictionary; C.M. Churchward
- Flowers of the Pacific island seashore; W.A. Whistler; ISBN 978-0-8248-1528-8
- Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.